• +387 51 491 555
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

MS KOLUMNE

Ekonomska prognoza za BiH pogoršana usljed političkih dešavanja

Iako je predviđeni ekonomski rast BiH u 2019. godini revidiran sa 3,4% na 2,9% usljed političkih uticaja, prognoza rasta u srednjem roku se zasniva na stabilnoj privatnoj potrošnji i ubrzanju investicionog ciklusa nakon pretpostavljenog formiranja Savjeta ministara na nivou BiH.

Glavni pokretač progresa je i dalje privatna potrošnja koja je zasnovana na stabilnom nivou plata i postepenom rastu zaposlenosti, većim doznakama, kao i većim prilivima prihoda od turizma. Nivoi inflacije su i dalje benigni, s niskim rastom koji se predviđa za drugu polovinu 2019. godine, usljed rasta cijena energenata iz maja mjeseca ove godine. Procjenjuje se da će se trgovinski deficit donekle povećati, odražavajući visoku zavisnost ekonomije od uvoza usljed održavanja nivoa stabilne potrošnje. Fiskalna pozicija je stabilna, ali politički zastoj ometa potencijal javnih infrastrukturnih projekata. Nivo javnog duga i dalje je relativno nizak.

 

  • Nakon ostvarenog privrednog rasta od 3,4% u 2017. godini, rast BDP-a prošle godine je usporio i iznosio je 3,1%, uz snažniji rast ostvaren u prvom polugodištu. Najveći doprinos rastu daju fiksne investicije i privatna potrošnja dok je neto izvoz takođe pozitivno uticao. Rast se ove godine očekuje na još nižem nivou, usljed spoljnopolitičkih izazova i povećane političke nesigurnosti koja značajno utiče na investicione aktivnosti i javnu potrošnju.
  • U 2018. godini, stopa inflacije u prosjeku je iznosila 1,4%, čime je neznatno povećana u odnosu na prethodnu godinu. Za 2019. se očekuju stabilna inflatorna kretanja, sa cifrom koja će u drugoj polovini 2019. godine dostizati 2%, usljed povećanja cijene goriva (30%) iz maja mjeseca ove godine.
  • Deficit tekućeg računa se smanjio za 0,5 pp i dostigao nivo od 4% BDP-a, najviše usljed poboljšanja trendova trgovinskog bilansa (trgovinski deficit se smanjio za 0,5 pp na 22,2% BDP-a). Ove godine se prognozira blago pogoršanje, usljed usporavanja nivoa izvoza, dok bi prilivi SDI trebali ostati stabilni i pokrivati 55% deficita tekućeg računa.
  • U bankarskom sektoru, banke su nastavile da jačaju kapitalne rezerve, pokazatelji likvidnosti su se poboljšali i NPL je smanjen za 1,2 pp na 8,8% na kraju 2018. godine, dok su pokazatelji profitabilnosti pogoršani bez obzira na porast ukupnih kredita od 5,8% na godišnjem nivou.
  • Javni dug je ostao stabilan na nešto više od 34% BDP-a, potpomognut budžetskim suficitom i projektovanim solidnim rastom.
  • Politička perspektiva ostaje izazovna. Iako je prošlo dvanaest mjeseci od parlamentarnih izbora, postavljanje pomoćnog organa Predsjedništva na nacionalnom nivou još uvijek nije završeno, usljed političkog zastoja oko akcionog plana za članstvo u NATO-u.

Nedavno objavljeni podaci pokazuju da se BDP u 2018. godini uvećao za 3,1%. Gledajući komponente rasta, možemo videti da su fiksne investicije i privatna potrošnja bili ključni faktori za povećanje BDP-a. Rast prvopomenutog segmenta je iznosio 6,4%, dok je potonji porastao 1,4%, učestvujući sa 1,4pp i 1,1pp, respektivno, u ukupnom rastu BDP-u. Neto izvoz je takođe podržao rast, jer je rast izvoza na godišnjem nivou od 5,9% nadmašio za 3,2% na godišnjem nivou uvoz robe i usluga. Potrošnja države je ostala skromna (0,6%), što se može pripisati činjenici da je 2018. bila izborna godina.

Gledajući unaprijed, očekuje se da će privatna potrošnja zadržati snažan uticaj, podržana jednocifrenim rastom plata, ukupnim poboljšanjem uslova na tržištu rada, stabilnim prilivima doznaka (12% BDP-a) i okruženjem sa niskom inflacijom, dok se na strani ulaganja očekuje umjereni tempo rasta investicija.

Usporavanje tempa rasta bilo je vidljivo već u četvrtom kvartalu 2018. godine, kada je postalo očigledno da će formiranje pomoćnog organa Predsjedništva biti težak i dugotrajan proces. Sporo formiranje Savjeta ministara dovelo je do usvajanja privremenog budžeta za prvo polugodište, kopiranje iznosa iz prošlogodišnjeg budžeta, stoga se očekuje neznatno pozitivan doprinos javne potrošnje samom rastu BDP-a.

Međutim, analitičari su i dalje optimistični u pogledu srednjoročnog potencijala rasta ekonomije. BiH ima dobro diverzifikovanu industriju i nakon završetka procesa formiranja Savjeta ministara ciklus javnih investicija trebao bi se ponovo pokrenuti. Posvećenost programu koji se odnosi na reformu tržišta rada,  te smanjenje parafiskalnih naknada, trebalo bi da otključa tokove finansiranja za ključne infrastrukturne projekte, a prva godina političkog mandata je potencijalno najbolji period da se nastavi sa neophodnim programom reformi. U skladu s tim, očekuje se da će se stopa rasta BDP-a do 2020. godine vratiti na 3,3%, što je rezultat očekivanog poboljšanja kako na domaćem tako i u spoljnom pogledu. Inflacija (CPI) blago je povećana prošle godine, u prosjeku 1,4%. Rast cijena hrane je bio nizak, dok su cijene energenata i usluga komunalnih preduzeća najviše pozitivno doprinjele stopi inflacije. Prosječni CPI u  periodu januar-april iznosio je samo 1%, ali se očekuje postepeno ubrzanje kasnije u toku 2019. godine, u najvećoj mjeri usljed povećanja cijene plina za 30% u FBiH iz maja ove godine.

Izvor: Erste Group Research