Mnogi od nas pojam “investiranje” povezuju isključivo sa akcijama. Nije ni čudo jer su akcije atraktivnije od obveznica budući da u idealnim uslovima mogu pružiti mogućnost velikih povrata. Iskreno, većina nas je kupilo neku akciju i maštalo kako će se njena vrijednost u idućih par godina udeseterostručiti. Istorija je puna takvih priča.

Ovaj tekst neće biti posvećen akcijama nego obveznicama, to jest dužničkim hartijama od vrijednosti u širem smislu riječi. Iako će mnogi individualni investitori zaobilaziti ovo tržište, vrijednost globalnog obvezničkog tržišta je i dalje nešto veća od globalne tržišne kapitalizacije akcija.

Kada ulagači razmatraju obveznice kao dio svojih investicijskih portfelja, jedan od ključnih faktora koji moraju razmotriti je odnos između kreditnog rejtinga izdavatelja (emitenta) obveznice i očekivanog prinosa. Ovaj odnos je temeljni koncept u svijetu obveznica i fiksne kamatne stope. Razmotrićemo kako se kreditni rejting odražava na prinos obveznica, kako se određuje “fer prinos”, i šta znači premija na rizik u kontekstu investiranja u obveznice.

Benchmark prinos

Prije nego što uđemo u složene pojedinosti, važno je razumjeti šta je benchmark prinos. Benchmark prinos služi kao referentna tačka koja se koristi za procjenu različitih vrsta investicija. U kontekstu obveznica, benchmark obično predstavljaju državne obveznice visoke kvalitete, poput američkih državnih obveznica (tzv. Treasuries) ili njemačkih državnih obveznica (tzv. Bund). Smatraju se “bezrizičnim” investicijama zbog visoke kreditne sposobnosti država koje stoje iza njih. Prinosi na ove obveznice služe kao osnova za utvrđivanje šta bi bio “fer prinos” u toj valuti na druge, rizičnije obveznice.

Kreditni rejting

Kreditni rejting je ocjena koju izdavaču obveznice dodjeljuje rejting agencija poput Moody′s, S&P i sličnih. Rejting odražava vjerovatnoću da će emitent obveznice moći ispunjavati svoje finansijske obaveze, uključujući isplatu kamata i glavnice. Obveznice sa visokim kreditnim rejtingom (“investment grade”) smatraju se manje rizičnima, dok obveznice s niskim kreditnim rejtingom (“junk bonds” ili “high-yield bonds”) nose veći rizik neisplate.

Premija rizika

Premija rizika predstavlja dodatni prinos koji investitor zahtjeva za preuzimanje većeg rizika. Naime, obveznica s nižim kreditnim rejtingom nosi veći rizik neisplate, pa će investitor tražiti veći prinos kao nagradu za preuzimanje tog dodatnog rizika. Premija se dodaje na benchmark prinos, formirajući ukupni prinos obveznice.
Naravno, premija rizika je veća što je niži kreditni rejting izdavatelja što u konačnici rezultira i većim ukupnim prinosom.

Kako utvrditi fer prinos?

Fer prinos na obveznicu je vrijednost koju tržišni sudionici smatraju prihvatljivom za preuzeti rizik. Određivanje fer prinosa ovisi o nekoliko faktora:
Kreditni rejting izdavatelja – Što je rejting niži, prinos mora biti veći!
Makroekonomske okolnosti – Kamatne stope centralnih banaka, inflacija i ekonomska kretanja utiču na nivo prinosa.
Dužina dospijeća obveznice – Dugoročne obveznice obično imaju veći prinos zbog veće neizvjesnosti u odnosu na kratkoročne.
Likvidnost obveznice – Ako obveznicu nije lako unovčiti na tržištu, investitori će tražiti veći prinos.
Cijena obveznice – cijena se obično izražava u procentu od nominalne vriiednosti, npr 98%. Odnos cijene obveznice i prinosa je obrnuto proporcionalan, što znači da kad cijena obveznice na berzi raste, prinos obveznice se smanjuje.

Naravno, ovo su generalna pravila i stvarna situacija na tržištu može odudarati od teoretskog okvira. Na primjer, trenutno obveznice kraćeg roka dospijeća donose veće prinose od obveznica dužeg roka dospijeća. Do takve inverzije dolazi kada investitori očekuju da će u bliskoj budućnosti doći do rezanja kamatnih stopa pa su za dugoročne obveznice spremni prihvatiti niži prinos nego što ga mogu dobiti na kratkoročne.

Što se tiče kreditnog rejtinga emitenta, u određenim okolnostima se takođe može dogoditi da situacija na tržištu ne odgovara teoretskom okviru.

Graf 1. Prinosi na jednogodišnje trezorske zapise i kreditni rejtinzi odabranih država evrozone

Izvor: Interkapital.hr

Kao što je vidljivo na grafu 1., jednogodišnjim trezorskim zapisima izdanim od strane zemalja evrozone trguje se u relativno uskom rasponu prinosa od 3,63% do 3,83%. U Republici Srpskoj je recimo slučaj da je prinos na trezorske zapise čak čak 4%.

Zanimljivo je primijetiti da nema snažne veze između kreditnog rejtinga i prinosa na trezorske zapise.

Graf 2. Prinosi na 10-godišnje obveznice i kreditni rejtinzi odabranih država evrozone

Izvor: InterCapital.hr

No, veza kreditnog rejtinga i prinosa postaje vidljiva na obveznicama dužeg roka dospijeća kao što je vidljivo na grafu 2. Što se tiče kreditnog rejtinga kod nas, agencija Moody’s Ratings potvrdila je B3 dugoročni neosigurani rejting izdavatelja u domaćoj i stranoj valuti Republike Srpske, sa stabilnim izgledima, a B3 odražava složeni institucionalni okvir Bosne i Hercegovine, političku nestabilnost, ekonomske izazove i visoku zaduženost entiteta i starenje stanovništva. Kada se uzme u obzir kreditni rejting, u Republici Srpskoj se na obveznice koje dospijevaju u roku od 10 godina ostvaruje prinos od oko 6%.

Investitori u obveznice ili generalno dužničke hartije od vrijednosti moraju razumjeti kako kreditni rejting utiče na prinos. Iako obveznice sa višim kreditnim rejtingom nude niži prinos, one su obično sigurnije investicije. S druge strane, obveznice s nižim rejtingom mogu pružiti značajno veći prinos, ali sa većim rizikom. Investitori moraju pažljivo razmotriti svoj apetit za rizikom i ciljeve investiranja prilikom odabira obveznica.

Za sve koji žele biti izloženi tržištu obveznica naše Društvo upravlja sa nekoliko takvih fondova. Od klasičnih mješovitih investicionih fondova do specijalizovanog akcijskog fonda MS Global Equity koji ulaže isključivo na tržišta SAD-a, Kine i Evropske unije.